Inzulinska rezistencija je stanje u kojem tjelesne stanice slabije reagiraju na hormon inzulin što može ozbiljno narušiti zdravlje. Često je uzrokovana prekomjernom konzumacijom šećera i zasićenih masti te nedovoljnom fizičkom aktivnošću, rezultirajući nakupljanjem glukoze u krvi jer stanice ne mogu učinkovito koristiti glukozu za energiju. Dugoročno, takvo stanje može prouzročiti dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i nealkoholnu masnu bolest jetre.
Inzulinska rezistencija se primarno dijagnosticira kroz nalaze krvi, no postoje i vidljivi vanjski znakovi njezine prisutnosti. Među njima su tamnjenje kože na vratu i u pregibima tijela, primjerice pazuha, povećano masno tkivo u predjelu trbuha te kožne izrasline kao što su papilomi. Ovi simptomi mogu ukazivati na prisutnost inzulinske rezistencije.
Ključ za efikasnu korekciju inzulinske rezistencije leži u uvođenju redovite tjelesne aktivnosti, uravnoteženoj prehrani bogatoj vlaknima i niskim udjelom rafiniranih šećera te smanjenju količine obroka na dva do tri dnevno bez međuobroka, uz prethodnu konzultaciju s liječnikom. Ove mjere mogu znatno poboljšati osjetljivost na inzulin i smanjiti rizike povezane s dijabetesom tipa 2 te drugim metaboličkim bolestima.
