Mikrobiom predstavlja skup mikroorganizama u ljudskom tijelu od kojih se veći dio nalazi u tankom i debelom crijevu. Mikrobiom ima ključnu ulogu u našem zdravlju. Sastoji se od bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba koji zajedno teže dva i više kilograma. Ovaj “skriveni organ” ima ključnu ulogu u zaštiti organizma od patogena, u pravilnom funkcioniranju imunosnog sustava, proizvodnji hormona i nekih vitamina, u razgradnji hrane i apsorpciji hranjivih tvari što znači da utječe na širok spektar tjelesnih funkcija.
Zaštita od patogena i imunosni sustav: crijevni mikrobiom ima ključnu ulogu u zaštiti organizma od patogena. Čak 70-80% imunosnih stanica nalazi se u crijevima gdje surađuju s crijevnim mikrobiomom u stvaranju prve linije obrane protiv infektivnih agenasa. Mikrobiom pomaže u održavanju integriteta crijevne barijere i modulira lokalne i sistematske imunosne odgovore, što je ključno za prevenciju infekcijskih bolesti.
Proizvodnja hormona: crijeva nisu samo mjesto probave već i aktivno endokrino tkivo koje proizvodi niz različitih hormona, koji reguliraju razne vitalne funkcije u organizmu, utječu na apetit, spavanje i raspoloženje, a mogu imati i ključnu ulogu u razvoju određenih bolesti. Primjerice, mikrobiom igra veliku ulogu u regulaciji razine estrogena u tijelu što prema nekim istraživanjima može utjecati na rizik od razvoja bolesti povezanih s estrogenom, kao što su endometrioza, sindrom policističnih jajnika te rak dojke i prostate. Serotonin, hormon ključan za dobro raspoloženje, u velikoj se mjeri proizvodi u crijevima. Promjene u sastavu crijevnog mikrobioma mogu utjecati na proizvodnju i signalizaciju serotonina što zauzvrat može utjecati na raspoloženje i opće mentalno zdravlje.
Sinteza vitamina: crijevni mikrobiom sudjeluje u sintezi ključnih vitamina poput vitamina K i B kompleksa koji su važni za zgrušavanje krvi, metabolizam energije i funkciju mozga.
Razgradnja hrane i apsorpcija hranjivih tvari: mikrobiom ima ključnu ulogu u razgradnji složenih ugljikohidrata, proteina i masti, omogućavajući tijelu da iskoristi hranjive tvari koje bi bez prisutnosti bakterija sadržanih u mikrobiomu bile neiskoristive. Osim što direktno utječe na apsorpciju hranjivih tvari, mikrobiom utječe i na metabolizam masti i šećera što može imati važne implikacije za kontrolu težine i prevenciju metaboličkih bolesti.
Mikrobiom također utječe na regulaciju metabolizma tako da utječe na metabolizam žučnih kiselina. Žučne kiseline koje se prvo proizvode u jetri, zahvaljujući mikroorganizmima u crijevima kasnije doživljavaju daljnje transformacije kroz koje primarne žučne kiseline pretvaraju u sekundarne, što ima različite fiziološke učinke.
Naprimjer, jedan od ključnih procesa u kojem mikroorganizmi odvajaju aminokiseline (kao što su glicin i taurin) od žučnih kiselina je dekonjugacija. Ona omogućuje daljnje metaboličke promjene žučnih kiselina koje mogu djelovati kao signali za različite biološke funkcije poput regulacije metabolizma lipida i glukoze. Istraživanja su tako pokazala da modificirane žučne kiseline mogu utjecati na osjetljivost na inzulin i razinu kolesterola u krvi što ukazuje na njihovu važnost u metaboličkim procesima. Osim toga, različite transformacije žučnih kiselina zahvaljujući mikrobiomu mogu utjecati na njihova antimikrobna svojstva što pak može imati utjecaj na sastav samog mikrobioma, dok određene sekundarne žučne kiseline imaju sposobnost inhibiranja rasta štetnih bakterija i poticanja rasta korisnih mikroorganizama.
Simptomi poremećaja mikrobioma
Neravnoteža u mikrobiomu može se manifestirati kroz:
• Probavne smetnje poput nadutosti, plinova ili iritabilnog crijeva
• Kronični umor
• Kožne probleme poput ekcema ili akni
• Česte infekcije ili autoimune bolesti
Kako održavati zdravi mikrobiom
Za održavanje zdravog mikrobioma ključna je uravnotežena prehrana bogata vlaknima, redovita fizička aktivnost i pravilno upravljanje stresom. Također, važno je izbjegavati neopravdanu upotrebu antibiotika koji mogu značajno narušiti mikrobiom.
Preporuke
Ako imate problema ili simptome koji upućuju na poremećaje u mikrobiomu, preporuka je konzultirati se s liječnikom, nutricionistom ili health coachem. Svi oni mogu preporučiti nužne izmjene u prehrani i životnim navikama, uz korištenje probiotika ili prebiotika koji mogu poboljšati opće stanje organizma ovisno o specifičnim okolnostima koje se tiču zdravlja.
Održavanje zdravog mikrobioma ključno je za zdravlje crijeva, dakle i za cjelokupno zdravlje.
